Predstavljanje knjige Preziranje sopstvenog – O kluturološkoj samomržnji u Evropi, Franka Lisona

Predstavljanje „Informatikine“ knjige Preziranje sopstvenog – O kluturološkoj samomržnji u Evropi nemačkog mislioca Franka Lisona održano je, u četvratak 27. oktobra, na Sajmu knjiga.
O knjizi i samoj temi očiglednosti evropskog samoponištavanja govorili su prof. dr Milo Lompar, inače pisac pogovora, dr Dušan Dostanić sa Instituta za političke stidija i urednik izdanja Slobodan Reljić.
Ta knjiga, objavljena 2011. godine, prerađeno izdanje 2019, izuzetno je aktuelizovana Ukrajinskom krizom, jer nas događaji svakodnevno suočavaju sa pitanjima „može li jedna kultura da pozdravi korak koji je udaljava od nje same“?
„Kao odgovor na ovakav nihilistički izazov, nemački esejista predlaže ‘duhovni otpor’, bez koga je svaki javni i politički otpor nemoćan“, podsetio je Milo Lompar. „Jer duhovni otpor pomaže da se raskrinka ‘opozcija koju plaća sama vlada’ i koja igra ulogu dvorske lude. Na temelju duhovnog razračunavanja uspostavlja se intelkektualna opozicija, koja treba da omogući prepoznavanje suštinskih sadržaja situacije.“
Dr Dostanić je podsetio da, bez obzira što Lison misli o Evropi, glavnina njegovih misli i zaključaka je usmereno na Nemačku, Nemce i lutanja nemačke kulture i nauke. Tako da je na nemačkim protestima moguće sresti, ne retke, protestante koji nose transparente: „Dosta Nemačke!“ ili „Ja nisam Nemac!“ To poništavanje svog identiteta u Nemačkoj posledica je više vekovnih procesa ali i propagandno političkih delovanja na Nemcima posle 1945.
„Iznutra slomljena, ukradenog i oduzetog identiteta, evropska istorija nema dublji smisao od 1945. godine do danas nego što pokazuju ove činjenice: Sjedinjene Države ‘pobedile’ su Evropu… I decu i roditelje su i u političkom i moralnom smislu, retardirani, jer su posumnjali u sopstvenu ‘genijalnost’“, podsetio je Slobodan Reljić na Lisonovu dijagnozu koja je posledica „prevaspitanja“ koje su Amerikanci sproveli nad Evropljanima.
Kafka je govorio „čovek čita da bi postavljao pitanja“, knjiga Preziranje sopstvenog je najbolji primer takve knjige.